Bregasta osovina i kodovi grešaka – eOBD kodovi

Facebooktwitterredditpinterest

Bregasta osovina je važan deo motora  a greške koje nas upozoravaju na nepravilan rad može značiti i veliki trošak za nas. Ali pre nego što pređemo na same greške u radu bregaste osovine objasnićemo značenje kodova grešaka u eOBD sistemu.

Kodovi grešaka u sistemu EOBD koji počinju sa P0 (P nula) imaju standardna znaćenja nezavisno od proizvođača ili modela vozila.

Alati i oprema za automobile
Alati i oprema za automobile

Kodovi koji ne počinju sa P0 (P nula) mogu imati različito značenje u odnosu na madel automobila. EOBD kodovi su podeljeni po grupama radi lakšeg snalaženja pa ćemo ih kao takve i objašnjavati.

Objašnjenje kodova grešaka kod automobila
Objašnjenje kodova grešaka kod automobila

Svaka cifra i slovo u kodu greške ima svoje značenje, dajem jedan primer:

P0014

Prvo slovo može biti:

P- pogon vozila odnosno na neispravnost motora

B- kaoroserija vozila

C- šasija

U- mreža

Prva cifra posle slova nam govori da li se radi o standardnoj grešci (broj 0) ili se radi o grešci koja nije standardizovana i može je odrediti proizvođač vozila (broj 1)

Druga cifra nam bliže određuje u kom sistemu vozila se nalazi greška

1- sistem za napajanje gorivom i vazduhom

2- sistem za napajanje gorivom i vazduhom

3- sistem za paljenje

4- sistem za prečišćavanje izduvnih gasova

5- sistem za kontrolu brzine i praznog hoda

6- sistem kontrole motora, upravljačka jedinica -ECU

7- sistem za prenos obrtnog momena, menjač, transmisija

8- sistem za prenos obrtnog momena, menjač, transmisija

Treća i četvrta cifra bliže određuju koji senzor očitava odstupanje od zadatih vrednosti

Znacenje pinova na obd2 konektoru
Znacenje pinova na obd2 konektoru

Uloga bregaste osovine, način rada i prikazivanje nepravilnosti u radu

Bregasta osovina upravlja radom ventila motora. Na osnovu njene konstrukcije upravlja usisnim i izduvnim sistemom motora. Tačno u određenom momentu upusta vazduh u odgovarajući cilinda, zatvara cilindar i otvara izduvne ventile kako bi sagoreli gasovi izašli van motora.

Bregasta osovina je pomoću zubčastog kaiša ili lanca u direktnoj vezi sa radom radilice i klipova motora. Pomeranje bregaste osovine u odnosu na radilicu je moguće kod novih motora ali u veoma malom stepenu. To pomeranje je regulisano glavnim računarom – ECU, a podatak o trenutnom položaju bregaste osovine nam daje senzor bregaste.

bregasta osovina
bregasta osovina

Navedeno pomeranje se vrši kako bi dobili efikasniji rad u određenim uslovima rada motora.

Svako odstupanje od zadatih vrednosti koje su memorisane u glavnom računaru biće ispraćenom memorisanjem greške i uključivanjem lampice na instrument tabli.

Kod greške P0000

Lokacija greške

Mogući uzrok Nije pronađena nijedna greška

bregasta-osovina-i-senzor-bregaste
bregasta-osovina-i-senzor-bregaste

Kod greške P0010- bregasta osovina

Lokacija greške Senzor pozicije bregaste osovine (CMP) , usis/levo/napred, grupa 1 – kolo neispravno radi

Mogući uzrok Električne instalacije, Senzor pozicije bregaste osovine, ECM

Kod greške P0011

Lokacija greške Pozicija bregaste osovine (CMP) , usis/levo/napred, grupa 1 -suvise rano vreme paljenja/rad sistema

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanička greška na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

Kod greške P0012

Lokacija greške Pozicija bregaste osovine (CMP) , usis/levo/napred, grupa 1 – suviše kasno vreme paljenja

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanićka greška na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

Kod greške P0013

Lokacija greške Aktuator pozicije bregaste osovine (CMP) , usis/levo/napred, grupa 1 – kolo neispravno radi

Mogući uzrok Električne instalacije, Senzor pozicije bregaste osovine, ECM

Kod greške P0014 – bregasta osovina

Lokacija greške Senzor pozicije bregaste osovine , izduv/desno/pozadi, grupa 1 – suviše rano vreme paljenja/rad sistema

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanićka greška na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

Kod greške P0015

Lokacija greške Senzor pozicije bregaste osovine (CMP) , izduv/desno/pozadi, grupa 1 – suviše kasno vreme paljenja

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanićka greška na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

Kod greške P0020 – bregasta osovina

Lokacija greške Senzor pozicije bregaste osovine (CMP) , usis/levo/napred, grupa 2 – kolo neispravno radi

Mogući uzrok Električne instalacije, Senzor pozicije bregaste osovine, ECM

Kod greške P0021

Lokacija greške Pozicija bregaste osovine (CMP) , usis/levo/napred, grupa 2 -suvise rano vreme paljenja/rad sistema

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanicka greska na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

Kod greške P0022

Lokacija greške Pozicija bregaste osovine (CMP) , usis/levo/napred, grupa 2 -suvise kasno vreme paljenja

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanicka greska na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

Kod greške P0023 – bregasta osovina

Lokacija greške Senzor pozicije bregaste osovine (CMP) , izduv/desno/pozadi, grupa 2 – kolo neispravno radi

Mogući uzrok Elektricne instalacije, CSenzor pozicije bregaste osovine, ECM

Kod greške P0024

Lokacija greške Pozicija bregaste osovine (CMP) , izduv/desno/pozadi, grupa 2- suvise rano vreme paljenja/rad sistema

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanicka greska na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

Kod greške P0025 – bregasta osovina

Lokacija greške Pozicija bregaste osovine (CMP) , izduv/desno/pozadi, grupa 2- suvise kasno vreme paljenja

Mogući uzrok Tajming ventila, mehanicka greska na motoru, Senzor pozicije bregaste osovine

autodijagnosticki uredjaji
autodijagnosticki uredjaji

Čest je slučaj do kod nestručne zamene zubčastog kaiša dođe do pojave neke od navedenih grešaka. Ali pod uslovom da nije napraljena velika greška koja bi uslovila oštećenje kllipova i ventila motora gde bi motor ubrzo prestao sa radom.

Zaprljan senzor pozicije begaste osovine ili neispravan senzor bregaste takođe mogu usloviti pojavu navedenih grešaka.

Ako imate neko pitanje u vezi navedenih kodova i samog članka ostavite u komentaru, a mi ćemo se potruditi da odgovorimo u što kraćem roku.

Motori sa unutrasnjim sagorevanjem (video)

Facebooktwitterredditpinterest

Ovde ću pomenuti samo četvorotaktne motore jer se koriste na automobilima

Motori sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS motori)imaju zadatak da pretvaraju hemijsku energiju unetu u vidu pogonskog goriva u mehaničku energiju kretanja pokretnih delova motora (klipa ili turbine).
Klipni motori sa unutrašnjim sagorevanjem su motori koji se koriste na današnjim automobilima. Osim na motornim vozilima (putničkim automobilima,kamionima, motociklima), radnim mašinama (traktorima, kombajnima i dr.) i mehanizaciji uopšte, koriste se i na brodovima čamcima, a u manjoj meri i za pogon lokomotiva i letelica.
Automobilski motori kao gorivo koriste (motorni) benzin, dizel gorivo ili tečni naftni gas (tzv. plin).
Kod motornih vozila se u ogromnoj većini koriste “klasični” klipni motori . U poslednje vreme prisutni su u hibridni pogon, pa i električni.
Zbog nedostatka nafte kao osnovne sirovine ali i prevelike emisije štetnih gasova u atmosferu, automobilska industrija pokušava da nađe alternativnu vrstu goriva.
Alati i oprema za automobile
Alati i oprema za automobile
Oto motor ili četvorotaktni benzinski motor
U toku rada četvorotaktnog benzinskog motora klip u cilindru se kreće od SMT (spoljna mrtva tačka) – najudaljenija tačka do koje može stići klip do UMT (unutrašnja mrtva tačka) – najbliža tačka do koje može stići klip.
Svaki SUS motor u toku svog rada mora obaviti osnovna 4 procesa (takta):
Taktovi:
1. usisavanje, goriva i vazduha kroz ventil, klip se kreće ka UMT, tj. povećava radni prostor.
2. sabijanje (kompresija), smeše goriva i vazduha, klip se kreće ka SMT, tj. smanjuje radni prostor.
3. sagorevanje, odnosno širenje (ekspanzija), sagorevanje goriva pokrenuto električnom iskrom, pritisak pokreće klip, klip se kreće ka UMT, tj. povećava radni prostor
4. izduvavanje, izbacivanje produkata sagorevanja, ciklus se vraća na korak 1, klip se kreće ka SMT, tj. smanjuje radni prostor.   

 

Princip rada motora sa unutasnjim sagorevanjem
1. Usisavanje
Prvi proces u toku rada SUS motora je usisavanje. U ovom procesu se smeša vazduha i goriva usisava u motor. Zadatak procesa usisavanja jeste da motor obezbedi smešu goriva ili samo vazduh za kasnije sagorevanje.
2. Sabijanje
Proces kompresije je vrlo bitan, jer se u njemu obezbeđuju uslovi za sagorevanje. U ovom procesu motor sabija usisanu smešu, ili samo vazduh, povećavajući joj pritisak i temperaturu. Veći pritisak omogućava brže i eksplozivnije sagorevanje, jer su molekuli kiseonika iz vazduha i goriva zbijeni i gorivo mnogo brže “pohvata” molekule kiseonika, brže reaguje sa njima pri sagorevanju.
3. Sagorevanje, širenje (ekspanzija)
U procesu sagorevanja smeša goriva i vazduha se pali i sagoreva oslobađajući ogromnu količinu energije. Gasovi nastali kao proizvod sagorevanja su pod znatno većim pritiskom i temperaturom nego smeša i imaju ogromnu potencijalnu energiju. Način paljenja i sagorevanja se razlikuje među vrstama motora, kod oto motora (četvorotaktnih benzinskih motora) svećica izbacuje varnicu i pali smešu benzina i vazduha. Ekspanzija je proces koji daje snagu motoru, tj. vrši koristan mehanički rad. Svi ostali procesi postoje samo da bi stvorili uslove za ovaj proces. U ovom procesu sagoreli gasovi sa ogromnom potencijalnom energijom se šire, potiskujući klip u klipnom motoru, vršeći mehanički rad.
4. Izduvavanje
Kad sagoreli gasovi svoju potencijalnu energiju pretvore u mehanički rad, postaju beskorisni. Proces izduvavanja je zadužen da beskorisne gasove izbaci u atmosferu. Takt br. 4 animacije je proces izduvavanja.
Regulaciju otvaranja ventila vrši bregasta osovina, dok se bregasta osovina okrene jednom kolenasto vratilo okrene se dva puta.
presek motora sa unutasnjim sagorevanjem
presek motora sa unutasnjim sagorevanjem
OSNOVNI DELOVI ISKLOPOVI MOTORA
a ) Nepokretni delovi motora
  1. cilindarski blok
  2. cilindarska glava
  3. kućište motora
  4. poklopac cilindarske glave
b) Pokretni delovi motora
  1. Kolenasto vratilo(radilica)
  2. Klip sa klipnim prstenovima
  3. Osovina klipa
  4. Klipnjača
  5. Zamajac
v) Razvodni mehanizam
  1. Bregasto vratilo
  2. Ventilski sklop
  3. Podizači, šipke podizača i klackalice
  4. Kaišnici ili lančanici, zatezači, kaiš ili lanac
g) Sistem paljenja
e) Sistem za startovanje motora
1. Glava motora sa ventilima
2. Blok motora
3. Klip sa klipnjacom
4. Kolenasto vratilo (radilica)
5. Zamajac
6. Korito motora (karter)

Klikni da vidiš sastavne delove, način sklapanja i princip rada oto motora.
  Princip rada motora sa unutasnjim sagorevanjem
Oto motor (neprecizno: benzinski motor) je motor sa unutrašnjim sagorijevanjem koji radi po otovom ciklusu i koristi motorni benzin ili neko gasovito gorivo (TNG, KPG). Razlikuje se od dizel-motora prvenstveno po načinu miješanja vazduha i goriva: dok dizel-motori prvo kompresujuvazduh a potom, pred kraj kompresije, ubrizgaju gorivo, dotle benzinski motori prvo pomiješaju vazduh i gorivo, a potom ih skupa kompresuju. Miješanje se ranije obavljalo u karburatoru, ali se danas (osim u manjim motorima) obavlja elektronski kontrolisanim ubrizgavanjem goriva, obično u usisnu granu ispred usisnih ventila, ili u komon reil, a ređe direktno u cilindre.
Oto motori mogu biti dvotaktni i četvorotaktni. Cilindri su obično raspoređeni linearno (1 do 6 cilindara), ili u V formaciji (od 2 do 16 cilindara), radijalno ili na drugi način.
Oto motori se mogu hladiti rashladnom tečnošću ili vazduhom koji do cilindara dopire kroz posebne otvore. Rashladna tečnost je mješavina vode ietilen glikola. Rashladna tečnost ima nižu tačku smrzavanja (te se teže smrzava), a i višu tačku ključanja (te teže proključa) u odnosu na običnu ili demineralizovanu (destilovanu) vodu, koja se ranije koristila za hlađenje motora. Rashladna tečnost cirkuliše kroz sistem za hlađenje motora, čiji najvažniji deo je iz hladnjak. Ovaj sistem može biti pod određenim nadpritiskom, da bi se spriječilo suvišno isparavanje tečnosti. (preuzeto sa wikipedije)
Dizel-motori slični su benzinskim četvorotaktnim motorima. Razlikuju se po tome što nemaju karburator ni uređaj za paljenje, već samo pumpu za ubrizgavanje goriva pod visokim pritiskom. Paljenje smeše se ostvaruje kada se gorivo ubrizga u prethodno sabijen vazduh koji je zbog visokog pritiska zagrejan čime se vrši paljenje smeše. Izumeo ga je nemački inženjer Rudolf Dizel 1893.
Dizel motor ima najvišu termalnu efikasnost među običnim motorima sa unutrašnjim ili spoljašnjim sagorevanjem usled njegovog veoma visokogstepena kompresije. Dizel motori niske brzine (poput onih na brodovima i drugim upotrebama gde je sveukupna težina mašine manje važna) mogu da imaju termalnu efikasnost veću od 50 procenata (preuzeto sa wikipedije)

 

Način rada dizel-motora
  • I takt —usisavanje čistog vazduha
  • II takt — sabijanje čistog vazduha i pred kraj,takta ubrizgavanje dizel goriva(dolazi do samozapaljenja)
  • III takt — sagorevanje,radni takt,ekspanzija…
  • IV takt — izduvavanje sagorelih gasova