Same reči ”kočioni sistem” nam govori da je jedan veoma bitan sklop automobila . Jedan od sklopova koji direktno utiče na našu bezbednost i bezbednost drugih učesnika saobraćaja.
Namenjen je da na bezbedan način zaustavi vozilo.
Na vozilo se ugrađuje više kočionih sistema koji su nezavisni i čine jedan kočioni sklop .
Na vozila se obično ugrađuju:
- radna kočnica,
- pomoćna kočnica,
- parkirna kočnica.
Kada u razgovoru pominjemo” kočnicu” mi podrazumevamo pod tim više mehanizama:
- komandni mehanizam,
- prenosni mehanizam i
- izvršni mehanizam
Komandni mehanizam se sastoji od papučice , ručice , dugmeta koje vozač koristi nogom ili rukom .
Prenosni mehanizam spaja komandni i izvršni mehanizam a može biti izveden na više načina:
- mehanički (sistem poluga i sajli za kočenje),
- hidrostatički,
- pneumatski,
- hidropneumatski (kombinovani)
Pod izvršnim mehanizmom podrazumevamo deo koji se nalazi u samom točku (osim kod kočnica koje deluju na transmisiju) i mogu biti dobošne i disknosne.
PRINCIP RADA KOČIONOG SISTEMA (KOČNICA)
U daljem delu ovog posta objasnićemo najčešći kočioni sistem kod automobila. Obradom ovog sistema lako ćete shvatiti i druga tehnička rešenja kočionih sistema. Hidrostatički prenosni mehanizam se koristi na automobilima , manjim teretnim vozilima i autobusima čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3,5 t.
Animacija hidrostatičkog kočionog sistema
Rad glavnog kočionog cilindra
Kada pritisnemo pedalu kočnice sila se sistemom poluge prenosi na klip servopojačavača kočnica . Klip mehaničku silu pritiska pedale prenosi na kočionu tečnost a svojim tehničkim rešenjem dodatno pojačava pritisak. Taj pritisak se preko glavnog kočionog cilindra nezavisno prenosi na zadnje i prednje točkove. Ova nezavisnost nam je veoma bitna sa stanovišta pouzdanosti . U slučaju otkaza jednog dela imamo dodatnu sigurnost. Glavni kočioni cilindar svojim klipom zatvara vod ka bočici za dolivanje kočionog ulja a pritisak prenosi ka kočionim cilindrima u točkovima.
Na videu je prikazan princip rada doboš kočnica
Kod zadnjih točkova kod većine automobila imamo doboš kočnice koje su preko kočionih cilindara u samom točku povezane sa hidrostatičkim prenosnim mehanizmom a sistemom kočionih poluga i sajli povezana sa ručnom kočnicom. Pritisak se prenosi sa glavnog kočionog cilindra na cilindre u točkovima gde klipovi deluju na papuče sa oblogama radne kočnice u smeru ka dobošu. Prilikom pomeranja papuča razvlače se povratne opruge . U ovom slučaju izvršni mehanizam je rešen tako da obloge ležu na doboš točka i trenjem usporava kretanje. Kada vozač pusti pedalu kočnice pritisak u hidrostatičkom prenosnom mehanizmu naglo opada , povratne opruge vraćaju papuče sa oblogama u prethodni položaj a samim tim i klipove.
Na videu je prikazan princip rada disk kočnica
Ovde možete videti realan princip rada disk kočnica -ovo ne radite na svom autu
Kod prednjih točkova imamo izvedene disk kočnice . Kod prenosa pritiska sa glavnog kočionog cilindra na radne kočione cilindre (kočioni cilindri u točkovima) klipovi počinju da deluju preko klješta na pločice kočnica koje se priljubljuju na kočioni disk sa obe strane. Kočione pločice ili frikcione pločice poseduju veći koificijent trenja. Usporavanje točkova se vrši mehaničkim trenjem između diska koje se okreće zajedno sa točkom i frikcionih pločica. Kada vozač pusti pedalu kočnice pritisak u kočionom sistemu pada a klješta na kojima se nalaze frikcione pločice odvajaju pločice od diska.
Pneumatski prenosni kočioni sistem se koristi kod motornih vozila čija ukupna nosivost prelazi 7 t. Kod ovog sistema kočenje je nešto sporije u odnosu na hidrostaički sistem ali zbog svojih konstruktivno funkcionalnih pogodnosti obezbeđuje pouzdano zaustavljanje vozila većih masa. Osnovna razlika u principu rada u odnosu na hidrostatički je da su točkovi u blokiranom (ukočenom) stanju sve dok se ne dovede vazduh pod određenim pritiskom u kočione cilindre koji se nalaze iza točkova. Ova osobina nam daje sigurnost u slučaju pada pritiska u kočionom sistemu usled pucanja pneumatskih creva i cevi. Vozilo se može pokrenuti tek kada u sistemu bude odgovarajuci pritisak . Paljenjem vozila kompresor dopunjava rezervoar za vazduh sve vreme rada motora. Kada se dostigne dovoljan pritisak sigurnosni venti l počinje sa ispuštanjem viška vazduha održavajući konstantan pritisak u sistemu. Ovaj sistem je obično konstruisan sa dva rezervoara gde je jedan zadužen za odblokiranje točkova a drugi da pojača pritisak na klipove kočionih cilindara prilikom kočenja.
OVDE JE OBJAŠNJEN JEDAN PRINCIP RADA PNEUMATSKOG SISTEMA KOČENJA. POSTOJE I DRUGA KONSTRUKCISKA REŠENJA KOJA ZAVISE OD TEŽINE I NAMENE VOZILA (sa jednim i više pneumatskih vodova, jednokružne , dvokružne i više kružne …) .
Princip rada pneumatskog sistema kočenja
You must be logged in to post a comment.